Hari na none TRW Investment uzakora ibijyanye no guteza imbere siporo na Virunga Africa Fund 1 uzakora mu rwego rw’imari, ibizwi nka ‘equity finance’.
Oscas Pharma yatangiye ibikorwa i Musanze
Oscas Pharma ni sosiyete ifite icyicaro gikuru i Toronto muri Canada. Kugeza ubu ifite imirima mu misozi miremire yo mu Karere ka Musanze mu Ntara y’Amajyaruguru ku butumburuke bwa metero 2200.
Iyi sosiyete ihamya ko aho yabonye ubutaka hari umwuka mwiza ndetse hatanga icyizere cyo kwera urumogi rwo ku rwego rwo hejuru, rwujuje ibipimo by’ubuziranenge byo ku rwego mpuzamahanga nka CUMCS-GAP (Control Union Medical Cannabis Standard GAP).
Hari n’ibyagenwe n’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye Ryita ku Buzima ku bijyanye n’ubuziranenge bw’imiti ikomoka ku bimera (Good Agricultural and Collection Practices (?GACP)? for Medicinal Plants: GACP).
Ibi bipimo bigenwa ku bufatanye na EU-GMP, ikigo cyemewe mu byo kohereza mu mahanga ibikomoka ku rumogi bigenewe imiti mu Burayi no hanze yabwo.
Oscas Pharma ni sosiyete ikorera i Lilongwe muri Malawi, i Rabat muri Maroc na Accra muri Ghana. Uretse ubuhinzi izakora ibikorwa byo gutunganya urwo rumogi. Ifite metero kare ibihumbi 50 ikoreraho, muri zo ibihumbi 30 zikoresha ‘Green House.’
AMBI-Green Ltd, indi sosiyete imaze imyaka ibiri yanditswe
Iyi ni sosiyete yigenga yanditswe n’Urwego rw’Igihugu Rushinzwe Iterambere (RDB) muri Gashyantare 2021 nyuma y’aho u Rwanda rwemeje ko ubuhinzi bw’urumogi rukoreshwa mu buvuzi rwoherezwa mu mahanga bwemewe.
Ifite intego yo gushora imari mu buhinzi bw’urumogi rukoreshwa mu buvuzi, kurutunganya no kurucuruza ku masoko yo mu mahanga.
AMBI-Green Ltd iherutse guhabwa uruhushya rwo gukorera mu Rwanda aho ishaka kuba sosiyete iri ku isonga mu by’ubushakashatsi ku rumogi, gukoresha ikoranabuhanga rikataje mu gutunganya imiti irukomokaho yujuje ubuziranenge, kubaka uruhererekane nyongeragaciro mu bakora muri uru rwego yifashishije abakozi bayo bazobereye.
Mu bikomoka ku rumogi bikorwa n’iyi sosiyete harimo indabyo, umuti w’amazi uzwi nka THC wifashishwa mu kuvura indwara z’amaso, kugabanya ububabare, imitsi n’ibindi.
Mu mwaka w’ingengo y’imari wa 2023/2024, miliyoni zirenga 759 z’amafaranga y’u Rwanda zagenewe gushyigikira umushinga w’ubuhinzi bw’urumogi rukoreshwa mu buvuzi.
Imibare iva muri RDB igaragaza ko muri uyu mwaka w’ingengo y’imari turimo umushinga w’ubuhinzi bw’urumogi wagenewe agera muri miliyoni 200 z’amafaranga y’u Rwanda.
Bivuze ko agera kuri miliyoni 900 z’amafaranga y’u Rwanda ari yo amaze kuboneka agenewe uyu mushinga by’umwihariko ku bijyanye no gutunganya ibikorwaremezo by’ibanze kuko ibijyanye n’ubuhinzi bizakorwa n’abashoramari bigenga.
Ibyo bikorwaremezo birimo imihanda, uruzitiro rw’imirima y’urumogi, camera zicunga umutekano n’umuriro w’amashanyarazi nk’uko Umuyobozi ushinzwe ishoramari muri RDB, Lucky Philip, yabibwiye The NewTimes.
Umwaka ushize RDB yabwiye itangazamakuru ko hegitari zigera ku 134 ari zo zateganyirijwe ubuhinzi bw’urumogi rugenewe gucuruzwa mu mahanga hamwe n’ibirukomokaho.
Imibare igaragaza ko ku rwego rw’Isi, umusaruro w’urumogi witezweho kuzamuka aho uzajya winjiza nibura miliyari ibihumbi 197,7 z’amadolari mu 2028, avuye kuri miliyari 28,3 mu 2021. Rushobora gufasha mu ikorwa ry’miti yifashishwa kwa muganga, rugakoreshwa mu nganda, amavuta ndetse n’ibiribwa.
Biteganyijwe ko amasoko akomeye ashobora kugemurwaho urumogi rwo mu Rwanda arimo ayo muri Leta zunze Ubumwe za Amerika, Canada no mu bihugu by’i Burayi.