Iyicwa rya
Jenerali Fawzi al-Mansouri, wari ukuriye ubutasi bwa gisirikare bw’ingabo
zikorera mu Burasirazuba bwa Libya kandi ziyoborwa na Marshal Khalifa Haftar,
ryabaye igihombo gikomeye ku buyobozi bwa Haftar ndetse n’inzego z’umutekano
z’uyu mutwe.
Fawzi
al-Mansouri yishwe ku wa mbere tariki ya 10 Kanama 2026, mu mujyi wa Benghazi,
nyuma y’uko imodoka yari arimo iturikijwe n’igisasu cyari cyashyizweho. Kugeza ubu,
nta mutwe cyangwa umuntu uramenyekana nk’uwateguye icyo gikorwa.
Al-Mansouri
yari afite umwanya ukomeye cyane mu nzego z’umutekano z’uruhande rwa Haftar.
Kuba yari ashinzwe ubutasi bwa gisirikare byatumaga agira uruhare mu gukusanya
amakuru ajyanye n’imitwe yitwaje intwaro, gukurikirana ibikorwa bishobora
guhungabanya umutekano no gutahura ibitero bishobora gukorerwa abayobozi.
Ni yo mpamvu
urupfu rwe rutangiye gutera ibibazo byinshi ku buryo umutekano w’abayobozi
bakuru ba Haftar wari uteguwe.
Abasesenguzi
bavuga ko igitero cyagabwe ku muntu wari ukuriye ubutasi bwa gisirikare
gishobora kuba ikimenyetso cy’uko abawugabye bari bafite amakuru ahagije ku
bijyanye n’imigendere ye cyangwa aho yabaga.
Igisasu
cyaturikiye mu gace ka Hawari, mu mujyi wa Benghazi, ahantu hatari kure y’aho
uyu musirikare yari atuye.
Amakuru
avuga ko igisasu cyari cyashyizwe ku modoka ye. Nyuma y’iturika, inzego
z’umutekano zatangiye iperereza kugira ngo hamenyekane abateguye iki gikorwa.
Nta mutwe
witwaje intwaro cyangwa undi muntu wari wamaze gutangaza ko ari we wagabye icyo
gitero.
Ibi bituma
hakiri inzira nyinshi zishobora kuba zikurikiranwa n’abashinzwe iperereza,
harimo ibitero by’imitwe yitwaje intwaro, amakimbirane yo mu nzego z’umutekano
cyangwa se ibibazo bifitanye isano n’ubutegetsi n’amakimbirane ya politiki muri
Libya.
Benghazi ni
umwe mu mijyi ikomeye cyane mu Burasirazuba bwa Libya kandi ni ihuriro rikomeye
ry’ubutegetsi n’ingabo bya Khalifa Haftar.
Uyu mujyi
wigeze kumara imyaka uhura n’imirwano ikomeye hagati y’ingabo za Haftar
n’imitwe itandukanye yitwaje intwaro.
Nubwo
ubuyobozi bwa Haftar bwagiye buvuga ko bwagaruye umutekano muri Benghazi,
iyicwa ry’umukuru w’ubutasi bwa gisirikare ryongeye gutuma abantu bibaza niba
umutekano w’uyu mujyi ukomeye koko.
Kuba umuntu
ufite inshingano zo kurinda umutekano w’abandi abayobozi yarashoboye kwicwa mu
buryo nk’ubu, bishobora gutuma inzego z’umutekano zisubiramo uburyo zigenzura
umutekano w’abayobozi bakuru.
Kuva
kuvanwaho ku butegetsi kwa Muammar Gaddafi mu 2011, Libya ntiyigeze ibona
umutekano wa politiki urambye.
Igihugu
cyagiye kigabanywamo ibice bitandukanye bifite abayobozi n’imitwe yitwaje
intwaro ibishyigikiye.
Mu
Burasirazuba, Khalifa Haftar afite ingufu zikomeye mu bya gisirikare na
politiki. Mu Burengerazuba, ubutegetsi bufite icyicaro i Tripoli nabwo
bushingira ku mitwe itandukanye yitwaje intwaro.
Iri
tandukaniro ry’ubutegetsi ryatumye Libya ikomeza kugira ibibazo by’umutekano,
nubwo hakomeje imbaraga mpuzamahanga zo guhuza impande zombi.
Khalifa
Haftar ashobora guhura n’ikibazo cyo kuvugurura inzego z’ubutasi nyuma y’urupfu
rw’umwe mu bayobozi bazo bakomeye.
Ubutasi bwa
gisirikare ni ingenzi mu gukurikirana imitwe yitwaje intwaro, gutahura
abashobora kugaba ibitero no kurinda abayobozi bakuru.
Ni yo mpamvu
urupfu rwa Al-Mansouri rushobora gutuma ubuyobozi bwa Haftar bukaza umutekano,
cyane cyane ku bayobozi bakuru b’ingabo n’abakuriye inzego z’ubutasi.
Hari kandi
ubwoba ko iki gitero gishobora kuba intangiriro y’ibindi bikorwa byo kwibasira
abayobozi bakomeye niba abagitangiye bafite urusobe rw’abantu babafasha imbere
mu nzego z’umutekano.
Iyicwa rya
Al-Mansouri ribaye mu gihe Libya ikomeje guhura n’ibibazo by’umutekano mu bice
bitandukanye.
Nubwo nta
gihamya ihari ihuza iyicwa rye n’ibindi bitero biheruka kubera mu gihugu, ibi
bikorwa byose bigaragaza ko umutekano wa Libya ukiri ikibazo gikomeye.
Abaturage
b’iki gihugu bamaze imyaka myinshi babangamiwe n’amakimbirane hagati y’imitwe
yitwaje intwaro n’abanyapolitiki bahanganye.
Ku ruhande
rwa Khalifa Haftar, urupfu rw’umukuru w’ubutasi bwa gisirikare ni igihombo
gikomeye kandi rushobora kuba ikigeragezo ku mikorere y’inzego ze z’umutekano.
Ikibazo
gikomeye ubu ni ukumenya uwateguye igitero, uko yashoboye kugera ku muntu
ukomeye nk’uyu ndetse n’impamvu yamugabweho.
Niba
iperereza ryerekanye ko abakoze igitero bafite abantu babafasha imbere mu nzego
z’umutekano, bishobora guteza ikibazo gikomeye kurushaho ku butegetsi bwa
Haftar.
Ku rundi
ruhande, niba ari umutwe witwaje intwaro wabigizemo uruhare, bishobora gutuma
ubuyobozi bw’Iburasirazuba bushimangira ibikorwa by’umutekano no guhiga
abakekwaho iki gikorwa.
Iyicwa
ry’umukuru w’ubutasi bwa gisirikare mu Burasirazuba bwa Libya ryongeye kwibutsa
isi ko igihugu kigifite inzira ndende kugira ngo kigere ku bumwe bwa politiki
n’umutekano urambye.
Nubwo
hakomeje ibiganiro bigamije guhuza inzego za gisirikare n’iz’ubutegetsi, amakimbirane
hagati y’impande zitandukanye aracyakomeye.
Ku baturage
ba Libya, icyifuzo gikomeye ni uko igihugu cyava mu bihe by’intambara
n’amacakubiri, kikagira ubuyobozi bumwe n’inzego z’umutekano zishobora kurinda
abaturage bose.
Kuri Khalifa
Haftar n’ingabo ze, ikibazo gikomeye ubu si ugushaka uzasimbura Fawzi
al-Mansouri gusa, ahubwo ni ugusobanura uko umuntu wari ukuriye ubutasi bwa
gisirikare yashoboye kwicirwa i Benghazi, ndetse no kumenya niba iki gitero ari
igikorwa cyihariye cyangwa niba hari abandi bayobozi bashobora kuba bari mu
kaga.
Like This Post? Related Posts