Abasirikare b’u Rwanda bari mu butumwa bw’Umuryango w’Abibumbye bwo kubungabunga amahoro muri Repubulika ya Centrafrique, MINUSCA, bakorera muri RWABATT-2, bakoze igikorwa cy’ubuvuzi kigamije gufasha abafungiye mu igorero rya Bossembele kubona serivisi z’ubuzima.
Muri iki
gikorwa, abarenga 90 bahawe serivisi z’ubuvuzi ku buntu, zirimo kwisuzumisha,
kugirwa inama ku bijyanye n’ubuzima ndetse no guhabwa imiti ku bafite ibibazo
by’ubuzima.
Iki gikorwa
cyagaragaje uruhare rw’abasirikare b’u Rwanda bari mu butumwa bw’amahoro mu
bikorwa bigamije gufasha abaturage no guteza imbere imibereho myiza y’abaturage
bo muri Repubulika ya Centrafrique, birenze inshingano zabo za gisirikare zo
kubungabunga amahoro n’umutekano.
Mu rwego rwo
kwegera abafite ibibazo by’ubuzima, abagize RWABATT-2 basuye igorero rya Bossembele,
aho batanze serivisi z’ubuvuzi ku bantu barenga 90.
Abahawe izi
serivisi babanje gusuzumwa kugira ngo hamenyekane ibibazo by’ubuzima bafite,
hanyuma abafite ibibazo bitandukanye bahabwa ubujyanama n’ubuvuzi bukenewe.
Kuba iki
gikorwa cyarabereye ahantu hafungirwa abantu bifite akamaro kihariye, kuko
ubuzima bw’abafungwa n’abagororwa ari kimwe mu bigize imibereho myiza
n’uburenganzira bw’ibanze bw’umuntu.
Uretse
serivisi z’ubuvuzi, RWABATT-2 yanatanze imiti y’ingenzi yo gufasha mu gukomeza
serivisi z’ubuvuzi zihabwa abafungiye muri iki kigo.
Iyi nkunga
y’imiti igamije kongera ubushobozi bw’ikigo mu gukomeza kwita ku buzima
bw’abagororwa, cyane cyane ku bafite ibibazo bisaba ubuvuzi n’imiti.
Iki gikorwa
cy’ubuvuzi cyateguwe mu rwego rwo kwizihiza Umunsi Mpuzamahanga wo Kumenya
Gusoma no Kwandika, uzwi nka Literacy Day.
Uyu munsi
wahujwe n’igikorwa cy’ubuvuzi mu rwego rwo gukomeza kugaragaza ko uburezi, gusoma
no kwiga ari ingenzi mu buzima bw’umuntu, harimo no ku bantu bari mu bigo
ngororamuco n’amagereza.
Kumenya
gusoma no kwandika bifasha umuntu kubona ubumenyi, gusobanukirwa amakuru
amukikije no kwitegura kugira uruhare rufatika muri sosiyete.
Ku bafungiye
mu bigo ngororamuco, uburezi bufatwa nk’imwe mu nzira zishobora kubafasha
kwisubiraho, kugira ubumenyi bushya no kwitegura gusubira mu muryango nyuma yo
kurangiza ibihano byabo.
Igikorwa cya
RWABATT-2 cyagaragaje ko gufasha abafungwa bidakwiye kugarukira gusa ku
mutekano n’ibihano, ahubwo ko hakwiye no kwitabwa ku buzima bwabo, uburezi
ndetse n’imyiteguro yo kongera kwinjira mu buzima busanzwe.
Gusoma no
kwiga bishobora gufasha umuntu uri muri gereza kongera icyizere cyo guhinduka
no gutegura ubuzima bwe nyuma yo gufungurwa.
Iyo
abafungwa bahawe amahirwe yo kwiga no kubona ubundi bumenyi, bibafasha kugira
ubumenyi bashobora gukoresha mu gihe bazaba basubiye mu muryango.
Ni muri urwo
rwego ibikorwa nk’ibi bifasha mu kugaragaza akamaro ko guhuza uburezi, ubuzima
n’ubundi bufasha mu gahunda zo kuvugurura no gusubiza abantu mu buzima
busanzwe.
Abasirikare
b’u Rwanda bamaze imyaka myinshi bagira uruhare mu butumwa bw’Umuryango
w’Abibumbye bwo kubungabunga amahoro mu bihugu bitandukanye.
Muri
Repubulika ya Centrafrique, abasirikare bari muri MINUSCA bafite inshingano
zitandukanye zijyanye no gufasha mu kubungabunga amahoro n’umutekano, ariko
ibikorwa nk’ibi by’ubuvuzi bigaragaza indi nkingi y’uruhare rwabo, ari yo
gufasha abaturage mu bikorwa by’imibereho myiza.
Gutanga
ubuvuzi ku buntu no gutanga imiti ku bigo bifungirwamo abantu ni ibikorwa bishobora
kugira uruhare mu kuzamura imibereho y’abafungwa ndetse no gufasha inzego zaho
gukomeza gutanga serivisi z’ubuzima.
Iki gikorwa
kandi cyahurije hamwe ubutumwa bubiri bw’ingenzi: kwita ku buzima bw’abantu no
guteza imbere uburezi.
Kimwe mu
by’ingenzi byagarutsweho muri iki gikorwa ni uko uburezi n’ubumenyi bishobora
gufasha abafungwa kwitegura neza gusubira mu buzima busanzwe.
Umuntu umaze
igihe afunzwe ashobora guhura n’imbogamizi zitandukanye mu gihe asubiye mu muryango.
Kuba yarahawe amahirwe yo kwiga, kwiyungura ubumenyi no kwitabwaho mu bijyanye
n’ubuzima bishobora kumufasha gutangira ubuzima bushya.
Intego
y’ibikorwa nk’ibi ni ugufasha abafungwa kubona ko kuba bari mu gihano
bitabakuyeho agaciro nk’abantu, ahubwo ko bashobora gukomeza kwitegura ejo
hazaza no kugira uruhare rwiza muri sosiyete.
Ni ubutumwa
kandi bushimangira igitekerezo cy’uko gereza cyangwa ikigo ngororamuco atari
ahantu ho guhana gusa, ahubwo hakwiye kuba n’ahantu umuntu ahabwa amahirwe yo
kwisubiraho no kwitegura ubuzima nyuma y’igihano.
Igikorwa cyo
mu Igorero rya Bossembele cyiyongera ku bikorwa bitandukanye by’abasirikare
bari mu butumwa bw’amahoro, aho usanga rimwe na rimwe bakora ibikorwa
by’ubuvuzi, uburezi n’ibindi bigamije gufasha abaturage.
Kuri iyi
nshuro, kwita ku buzima bw’abafungiye muri Bossembele byahujwe no kwizihiza
Umunsi Mpuzamahanga wo Kumenya Gusoma no Kwandika, kugira ngo hasobanurwe
uruhare rw’uburezi mu kuvugurura imibereho y’abafungwa.